3. ISTRAŽIVANJE MODELA ZA ZAŠTITU GRAĐANA U SLUČAJU POGORŠANJA FINANCIJSKE SITUACIJA ZBOG NEMOGUĆNOSTI ISPUNJENJA NOVČANIH OBVEZA
Uslijed djelovanja načela pacta sunt servanda dužnici su načelno obvezni ispuniti svoje obveze, neovisno o tome što se financijsko okruženje pogoršalo nakon preuzimanja obveze. Osim toga, pojedini instituti ugovornog prava mogu dodatno doprinijeti teškom položaju dužnika. Budući da ugovorne strane u pravilu prilikom sklapanja ugovora u ugovore ne uvrštavaju uglavke koji bi uvažavali financijsko okruženje nakon sklapanja ugovora, relevantni su oni izuzetci od načela pacta sunt servanda koji su predviđeni zakonom. Ti izuzetci mogu poslužiti kao svojevrsni izlaz iz financijskih poteškoća građanima/dužnicima. S tim u vezi u okviru ove radne skupine razmatraju se sljedeći instituti:
- prijevremena otplata,
- prijeboj,
- izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti,
- jamstvo i personalna subrogacija,
- valutne klauzule i promjena sadržaja ugovora.
Ciljevi i predmet istraživanja su pronalaženje modela restrukturiranja obveze, odgode ispunjenja obveze te izmjena sadržaja ugovora.
1. Prijevremena otplata
Jedan od pravnih instituta koji može poslužiti kao rješenje za kreditne obveze jest i prijevremena otplata potrošačkih kredita. Taj je institut u ZOO-u uređen na općoj razini kao ispunjenje obveze prije roka, zatim kod novčanih obveza te na kraju kod ugovora o zajmu. Za ovu materiju relevantni su i propisi s područja zaštite potrošača.
Pitanja koja se obrađuju:
- razmatraju li dužnicu prijevremenu otplatu kredita?
- jesu li dužnici obaviješteni o mogućnosti prijevremene otplate?
2. Prijeboj
ZOO u okviru odredaba o prijeboju uređuje tzv. jednostrani prijeboj, propisujući pretpostavke pod kojima je moguće ukinuti dugovanje obračunavanjem tražbine s protutražbinom. Za temu ovog projekta zanimljiv je i sporazumni prijeboj, koji inače nije uređen kao imenovani ugovor odredbama ZOO-a. Naime, u prošlosti je bilo inicijativa da se u naš pravni poredak uvede višestrani prijeboj, koji bi trebao riješiti problem u kojem niz pravnih subjekata imaju novčana dugovanja jedni prema drugima, a pri tome nisu ispunjene pretpostavke za jednostrani prijeboj (nedostaje pretpostavka uzajamnosti). Budući da ZOO prvenstveno uređuje jednostrani prijeboj, a da inicijativa za zakonsko uređenje višestranog prijeboja nije prihvaćena, gašenje većeg broja obveza između subjekata koji nisu jedni drugima vjerovnici i dužnici, bila bi moguća jedino na dobrovoljnoj osnovi, tj. na temelju ugovora koji bi sklopili svi vjerovnici i dužnici u određenom nizu dugovanja. Na našem tržištu postoje gospodarski subjekti koji pružaju usluge višestranog prijeboja u prvom redu trgovačkim društvima kod tzv. lančanih kompenzacija.
Pitanja koja se obrađuju:
- mogu li se građani (fizičke osobe koje djeluju izvan svoje profesije) uključiti u sustave višestranog prijeboja?
3. Izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti
Financijska kriza može utjecati na sadržaj ugovornih odnosa između građana i zajmodavaca, na temelju odredbe čl. 369. ZOO koja uređuje institut izmjene ili raskida ugovora zbog promijenjenih okolnosti (tzv. clausula rebus sic stantibus). U pravnoj teoriji i stranoj sudskoj praksi nesporno je da pojave kao što su financijska kriza, iznenadna promjena tečaja domaće valute, inflacija i sl. mogu imati značenje promijenjenih okolnosti, koje mogu dovesti do „olakšavanja“ pravnog položaja one ugovorne strane koja je pogođena promjenom okolnosti. Upitno je u kojoj je mjeri ovaj institut prepoznat u našem pravnom poretku za rješavanje problema koji su nastali uslijed financijske krize.
Pitanja koja se obrađuju:
- je li institut promijenjenih okolnosti prepoznat kao sredstvo za rješavanje problema pravnih subjekata u okolnostima financijske krize?
- zašto su sudovi neskloni primjenjivati institut promijenjenih okolnosti u okolnostima financijske krize?
- što se može učiniti u svrhu pravilne primjene instituta promijenjenih okolnosti (pravna edukacija)?
4. Jamstvo i personalna subrogacija
Jamstvo je vrlo raširen institut kod kreditiranja, kako kod ugovora o potrošačkom kreditu tako i dok drugih ugovora o kreditu. U empirijskom dijelu istraživanja trebalo bi postaviti pitanje primjene instituta jamstva u kontekstu financijske krize. Iako se čini da je laicima poznat institut jamstva kao takav, potrebno je ispitati koliko su detaljno upoznati sa svim okolnostima jamčeve odgovornosti te mogućnosti namirenja jamca u slučaju kada ispuni dužnikovu obvezu, uključujući i prijenos prava s vjerovnika na jamca kojima se osigurava dužnikova obveza te zaštite jamčevog položaja u slučaju ispunjenja dužnikove obveze.
Pitanja koja se obrađuju:
- jesu li jamci upoznati s različitim vrstama jamstva?
- jesu li jamci upoznati s tim da prije sklapanja ugovora o jamstvu ili prije namirenja vjerovnika, u određenim okolnostima, mogu zahtijevati od glavnog dužnika osiguranje za svoju obvezu?
- kako je uređeno ostvarivanja prava jamca nakon što ispune obvezu vjerovniku i jesu li jamci upoznati s tim?
- u kojem obliku se sklapaju ugovori o jamstvu (klasični pisani oblik, javnobilježnički akt ili solemnizirana privatna isprava?)
- jesu li dužnici svjesni mogućnosti namirenja od dužnika?
5. Valutna klauzula i promjena sadržaja ugovora
Problematika kredita u švicarskim francima, odnosno kredita s deviznom klauzulom u švicarskim francima, privlači mnogo pažnje opće i stručne javnosti. Zakonodavnim intervencijama postojeći ugovori o kreditu izmijenjeni su na način da je prvo bio uveden jednogodišnji rok u kojem je fiksiran tečaj švicarskog franka, da bi se zatim propisalo obvezu konverzije sadržaja ugovora o kreditu u švicarskim francima, odnosno ugovora o kreditu s valutnom klauzulom u švicarskim francima. Za potrebe ovog istraživanja bit će ispitane praktične implikacije mjera u vezi s fiksiranjem tečaja i konverzijom kredita, te druge mogućnosti zaštite dužnika u vezi s novčanim obvezama s valutnom klauzulom, poglavito u kontekstu Direktive 2014/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine.